PSIHOLOGIJA

RIJEŠENA MISTERIJA: Evo zašto cijeli dan pjevamo pjesmu koju smo upravo čuli!

Pjevušenje pjesme koju smo upravo čuli dolazi od toga što melodija predstavlja lijep estetski doživljaj koji želimo da zadržimo i upamtimo i treba je razlikovati od muzičkih prisila u okviru opsesivno-kompulzivne neuroze ili muzičkih halucinacija.

Ima li šta gore od toga kada ujutru ustanete, a vaš dragi odvrne do daske pjesmu koju ne podnosite.

Osim što ćete tih desetak minuta “živjeti u paklu”, tu numere ćete, naposletku, cijeli dan mazohistički pjevušiti… I to će biti van vaše kontrole.

I tako sve dok kako umijete i znate, pa makar i na silu, ne pronađete neku novu stvar koja će vam pomoći da se izvučete iz začaranog kruga. Sasvim je druga stvar, ukoliko ste imali sreće da se probudite uz taktove koje volite…

Kako god, tek ne vjerujemo da ima onih koji se nisu suočili sa fenomenom cjelodnevnog pjevušenja pjesme koju su upravo čuli. Stoga smo pokušali da riješimo ovu misteriju.

- Pjesma ili melodija može da ima značenje prelaznog objekta. Djeca u prevazilaženju separacione anksioznosti nose sa sobom u obdanište igračku ili ćebe (kao vezu sa kućom), a mi nosimo melodiju – počinje priču za Telegraf psihijatar i predsjednica Udruženja muzikoterapeuta Srbije dr Ranka Radulović nastavljajući:

- Ukoliko je pjesma ili melodija poznata i vezuje nas za neko vrijeme, mjesto ili osobu, čini nam zadovoljstvo da obnovimo ta sjećanja, tačnije njegujemo tu simboličku vezu preko melodije – objašnjava Radulovićeva otkrivajući odakle još dolazi neodoljiva potreba za pjevušenjem melodije koju smo “posljednju” čuli.

- Pjevušenje pjesme koju smo upravo čuli dolazi između ostalog i od toga što melodija predstavlja lijep estetski doživljaj koji želimo da zadržimo i upamtimo – kaže ona.

Veoma je važno pritom razlikovati ovaj sasvim benigni fenomen od onih doživljaja koji prerastaju u patologiju.

- Melodija predstavlja unutrašnji regulator koji balansira aktivnost lijeve i desne hemisfere mozga. Ovaj fenomen je prolazan, ne spada u patologiju, ne ometa svakodnevno funkcionisanje i treba ga razlikovati od muzičkih prisila u okviru opsesivno-kompulzivne neuroze ili muzičkih halucinacija koje se javljaju kod nekih bolesti ili stanja – završava priču dr Ranka Radulović.

Eto, mi vam uz pomoć stručnjaka objasnismo, a na vama je da nas se prvi naredni put kada vas “zaposjedne” ovaj fenomen – sjetite.